Malo je igrača koji su toliko učinili za popularnost košarke u nekoj zemlji kao Radivoj Korać — Žućko u Jugoslaviji. Pamte ga kao nenadmašnog strelca sa urođenim osećajem za šut. Svaki njegov dodir s loptom bio je nagoveštaj šuta, uvek se isticao sposobnošću da uspešno napada obruč rivala, o čemu svedoči i podatak da je u sedam navrata (1957, 1958, 1960, 1962, 1963, 1964. i 1965.) ligu završio sa titulom najboljeg strelca. Korać je ušao u istoriju sa postignutih 5.796 poena i prosekom od 35,3 poena po utakmici, tokom jedanaest sezona provedenih u OKK Beogradu.
Bacanja je izvodio tako što bi spuštao ruke ka kolenima i iz tog položaja odozdo obema rukama bacao loptu ka obruču. Dok je bio na vrhuncu slave, u Standardu iz Liježa, gostovao je u jednom šou-programu na belgijskoj televiziji, u kojem ga je voditeljka pitala koliko bi bacanja mogao da ubaci iz sto pokušaja. Rekao je skromno: „Možda 80, nakon čega se sklonila zavesa i pred njim se ukazao koš. Počeo je da šutira i ubacio sto od sto!
Legendarni Žućko je, svojim neobičnim stilom izvođenja slobodnih bacanja, imao zadivljujuću uspešnost od 92 procenta tokom cele karijere!